Giht je česta vrsta upalnog artritisa koji se odlikuje naglim, intenzivnim napadajima boli, oticanja, crvenila i osjetljivosti u jednom zglobu ili nekoliko njih. Obično utječe na zglob palca na nozi.

Međutim, može zahvaćati i nekoliko dodatnih zglobova kao što su koljena, gležnjevi, zglobovi u stopalima, šakama i zapešću te laktovi.

„Napadaji gihta“ odnose se na razdoblja kada se simptomi pogoršavaju, dok se „remisija“ odnosi na razdoblja kada nema simptoma. Ako se giht stalno vraća, može se pretvoriti u urični artritis, vrstu artritisa koja se s vremenom pogoršava.

Giht je posljedica bolesti koja se zove hiperuricemija, kod koje se prevelika količina mokraćne kiseline nalazi u tijelu. Mokraćnu kiselinu tijelo proizvodi kada razgrađuje purine, spojeve prisutne i u tijelu i u konzumiranoj hrani. Prevelika količina mokraćne kiseline u tijelu može dovesti do stvaranja kristala mokraćne kiseline u zglobovima, tjelesnim tekućinama i tkivima. Međutim, ne obolijevaju od gihta sve osobe s visokim razinama mokraćne kiseline. Osobama bez simptoma obično nije potrebno liječenje.
Na globalnoj se razini procjenjuje da postoji najmanje 53 milijuna osoba s dijagnozom gihta. Mnogima od tih osoba nije postavljena prava dijagnoza, a manje od polovice njih uzima lijekove za snižavanje mokraćne kiseline.
U posljednjih 30 godina broj osoba s gihtom povećao se s 22 milijuna na 53 milijuna. Porasla je i stopa novih slučajeva.

Liječenje gihta često uključuje i upravljanje simptomima (ublažavanje boli) tijekom pogoršanja, kao i smanjenje unosa hrane i pića s visokim udjelom purina. Liječnici mogu propisati lijekove kao što su nesteroidni protuupalni lijekovi, kortikosteroidi i lijekovi za snižavanje mokraćne kiseline, kako bi pomogli kontrolirati simptome i spriječili buduće napadaje.