Angina pektoris, prolazni je oblik nelagode u prsištu koji se javlja tijekom tjelesne aktivnosti ili emocionalnog stresa. Događa se kada srce ne dobiva dovoljno kisika jer je protok krvi kroz koronarne arterije ograničen. To može biti zbog suženja arterija uzrokovanog aterosklerozom ili kao posljedica grčenja (spazma) koronarnih arterija. Angina pektoris se obično osjeća kao pritisak, stezanje ili težina u prsištu ali se također može osjetiti u području od čeljusti ili zuba do lopatica ili niz ruke do zapešća i prstiju.

Simptomi se obično pojavljuju ili pogoršavaju s povećanom razinom tjelesne aktivnosti, kao što je hodanje uzbrdo, uz jak vjetar ili po hladnom vremenu, a stanje se poboljšava nakon odmora za nekoliko minuta.
Postoje različite vrste angine pektoris. Dvije najčešće vrste su stabilna i nestabilna angina pektoris. Stabilna angina pektoris je najčešća i javlja se tijekom tjelesne aktivnosti. Nestaje mirovanjem ili uzimanjem lijekova za anginu pektoris i obično ne traje dulje od pet minuta.
Nestabilna angina pektoris je ozbiljnija i zahtijeva hitnu medicinsku pomoć. Nestabilnu anginu pektoris karakterizira nepredvidljiva priroda, a može se pojaviti čak i tijekom razdoblja odmora ili razdoblja s manjom aktivnošću nego inače. Nestabilna angina pektoris je intenzivnija, često traje dulje od 5 minuta i ne prolazi mirovanjem ili uzimanjem lijekova za anginu pektoris. Bez adekvatnog protoka krvi, srce ne dobiva dovoljno kisika, što dovodi do srčanog udara. Nestabilna angina pektoris predstavlja značajan rizik i zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju.

Liječenje angine pektoris uključuje rješavanje temeljnog srčanog oboljenja, kako bi se poboljšao protok krvi i smanjile komplikacije. To može uključivati ​​lijekove za razrjeđivanje krvi radi sprječavanja stvaranja ugrušaka, lijekove za krvni tlak i kolesterol, lijekove za anginu pektoris, promjene načina života, perkutane postupke i operacije.